Koje vrste glavobolja postoje?

„Puca mi glava !“ Koliko puta ste čuli ove reči ili ih sami izgovorili? Nažalost, skoro da nema čoveka koji bar jednom u životu nije osetio glavobolju. Sam naziv potiče od grčkih reči Cephalea ili Cephalegia, a medicina je definiše kao bol ili bolnu senzaciju u predelu glave i vrata.

Koje vrste glavobolja postoje?

Glavobolja je jedno je od najčešćih oboljenja. Kod većine ljudi javlja se od 25. do 35. godine života i od nje češće pate žene nego muškarci i deca. Ustanovljeno je oko 150 različitih vrsta glavobolje, a lekari se u praksi najčešće sreću sa četiri. Koje su to vrste glavobolje koje nam prave probleme i na koji način da ih se rešimo, pročitajte u nastavku.

 

Glavobolja usled napetosti – najčešći tip glavobolje

 

Nastaje zbog napetosti mišića vrata, ramena ili glave. Spazam mišića nastaje zbog neudobnog položaja tela, stresa ili premora. Izaziva blagu do umerenu glavobolju koja započinje ujutru ili rano posle podne i tokom dana se pogoršava. Bol se često javlja oko očiju ili potiljka, a stvara se i osećaj jakog pritiska oko glave u obliku obruča. Ponekad se širi preko cele glave, kao i u zadnji deo vrata i ramena. Ova vrsta glavobolje akutnog je karaktera i najčešće se rešava blagim analgeticima, masažom, opuštanjem i odmorom.

 

Migrena - najpoznatija vrsta glavobolje

 

Migrenu (hemicrania, lat.) karakteriše izuzetno jak bol koji se javlja u vidu napada a prate ga zamagljenost vida, gubitak apetita, mučnina, gadjenje, čak i povraćanje. Oštar bol najčešće se oseća samo u jednoj polovini glave, a obično traje po nekoliko sati ili čak dana.


Migrena, tačnije ova jaka glavobolja često počinje izjutra, odmah posle buđenja. Mnogi pacijenti se žale da im smetaju zvukovi i svetlost. Neki doživljavaju auru ili neurološke simptome, kao što su vrtoglavica, privremeno slepilo i ukočenost.


Napadi migrene mogu da traju godinama, a prestaju obično posle pedesete godine života. Tačan uzrok ove vrste glavobolje još nije utvrđen. Smatra se da je nasledna, javlja se kod oba pola, ali medicinske statistike ukazuju da su joj žene podložnije.


Naučnici sumnjaju da je kruženje steroidnih hormona u jajniku, posebno pad estrogena koji se javlja tokom menstrualnog ciklusa, posebno provokativan, pogotovo kod žena koje imaju genetske predispozicije za ovu vrstu glavobolje.


Opadanje nivoa ovih hormona s godinama može objasniti zašto su napadi ređi kod starijih žena.


Medicina prepoznaje i sindrom mešane glavobolje koji je kombinacija migrene i glavobolje usled napetosti.

 

Klaster glavobolja - najteže se podnosi


Ova vrsta glavobolje najređe se javlja, ali je i najbolnija. Intenzivan bol kroz glavu, koji ponekad pulsira, a ponekad je konstantan, pacijenti opisuju kao žareći ili probijajući. Javlja se iza oka i ne menja stranu.

Sam naziv„klaster glavobolja“ ukazuje na taj karakterističan grupisan napad bola na jedan deo glave. Ovakve glavobolje javljaju se jednom do tri puta dnevno u toku klaster perioda, koji može trajati od dve nedelje do tri meseca. One mogu iznenada u potpunosti nestati, da bi se nakon nekoliko godina ponovo pojavile.

 

Žena se drži rukama za glavu.

 

Sinusne glavobolje - bolest savremenog doba

 

Nastaju usled akutnog ili hroničnog zapaljenja sinusa (sinusitis) i manifestuju se kao konstantni bol u licu, u predelu oko očiju, obraza i čela, najčešće sa jedne strane glave. Ova vrsta glavobolje najčešće se javlja ujutru i postepeno se smanjuje u popodnevnim satima.

Jak bol u potiljku se javlja i prilikom naglog okretanja glave, naprezanja ili većih promena temperature. Ponekad se reflektuje na zube, gornju vilicu, čak i na uši. Prati ga osećaj natečenosti lica koje je u predelu sinusa bolno na dodir.

Ovaj tip glavobolje, takozvane sinusne glavobolje sve je češći, čak i kod dece, jer su alergijske rekacije sinusa na polen, prašinu, buđ i druge alergene postale bolest savremenog doba.
 

Zašto nas boli glava?   

 

Ima mnogo faktora u našem organizmu i spoljnoj sredini koji mogu biti okidači za glavobolje, a najčešći su:

 

  • Dehidratacija
  • Premor
  • Stres
  • Visok ili nizak krvni pritisak
  • Loša cirkulacija
  • Prehlade
  • Infekcije
  • Neuralgije
  • Povišena telesna temperatura
  • Nepravilno držanje tela (mišićna napetost)
  • Preskakanje obroka
  • Nedovoljno sna
  • Anksioznost i depresija
  • Genetski faktor
  • Meteropatske reakcije na nagle vremenske promene, itd.


Na koji ćemo reagovati, zavisi od naših godina, imuniteta i opšteg stanja.

Glavobolja se od davnina lečila na razne načine, ali u jednom se svi, od Hipokrata do danas, slažu: ona je simptom, a ne bolest. Zato je, u slučaju da se ponavlja i ometa nam svakodnevni život, preporuka da se ne lečimo sami, već da potražimo stručni savet.

Uz stručni savet lekara i pravilnu suplementaciju za imunitet i jačanje organizma, glavobolje će biti sve ređi problem. U bogatom asortimanu eApoteke potražite adekvatan preparat za prevenciju glavobolje, napetosti i stresa.